Poslovne vesti - Crna Gora

Uspješno s obveznicama

Crna Gora je danas uspješno emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 180 miliona eura, što je bila druga emisija obveznica, saopštio je ministar finansija Milorad Katnić.

Katnić je kazao da je obveznice kupilo 67 investitora iz 21 zemlje iz Evrope, Azije i Sjedinjenih Američkih Država.

Ovoj transakciji prethodila je trodnevna prezentacija, tzv. road show sa posjetama Londonu, Ženevi, Cirihu, Frankfurtu i Beču, gdje su se predstavnici Ministarstva finansija i Centralne banke sastali sa brojnim investitorima i prezentirali ekonomske i fiskalne pokazatelje o Crnoj Gori, saopšteno je Ministarstva.

Crna Gora se na tržištu obveznica pojavila drugi put, nakon vrlo uspješnog debitovanja u septembru prošle godine. Takođe, ovo je od početka godine prva transakcija na evropskom tržištu obveznica u kojoj se pojavljuje zemlja koja ima kreditni rejting niži od A, a njen uspjeh samo je dokaz više kredibiliteta države, a istovremeno i opravdanosti naše procjene vremena izlaska na tržište.

Crna Gora je, i ovog puta, privukla veliki broj investitora. Imali smo dvostruko veću tražnju od ponuđenog iznosa za prodaju, a obveznice je kupilo 67 investitora iz 21 različite zemlje iz Evrope, Azije i Sjedinjenih Američkih Država.

Jasno je da ovakav odziv investitora potvrđuje njihovo povjerenje u našu ekonomsku i fiskalnu politiku i da naša ekonomska politika ima dobar kurs, što su u skorijem periodu potvrdili iz MMF-a i rejting agencija Moodis.

Obveznice su emitovane sa ročnošću od pet godina, kamata je niža u odnosu na prvu emisiju i fiksirana je na 7.25% (u prethodnoj emisiji kamata je iznosila 7,875%), a vodeći aranžeri obveznica su bile renomirane banke JP Morgan i HSBC, dok je pravna kuća iz Londona, Linklaters, obavljala posao pravnog savjetnika u procesu pripreme projekta.

Našu hartiju od vrijednosti investitori su kupili u sljedećem učešću: menadžeri imovinom 48%, banke 23%, privatne banke 15%, penzioni i osiguravajući fondovi 7%, hedge funds 7%, a u pogledu geografske zastupljenosti: Njemačka/Austrija 40%, Velika Britanija 20%, Švajcarska 16%, zemlje jugoistočne Evrope 10%, ostale evropske zemlje 9%, SAD 3%.

Istorija projekta – Izbor pravnog savjetnika i aranžera

Projekat izdavanja euroobveznhica podrazumijevao je realizaciju nekoliko faza, a u prvoj je poslat poziv uglednim pravnim kućama za pomoć u izradi prospekta zemlje. Prospekt sadrži podatke o osnovnim i ekonomskim pokazateljima zemlje. Za pravnog savjetnika u ovom poslu izabrali smo i ovaj put londonski Linklejters /Linklaters/, čiji advokati savjetuju vodeće svjetske kompanije, finansijske institucije i vlade u njihovim najznačajnijim i kompleksnim transakcijama.

U sljedećoj fazi izabrali smo aranžere, dvije renomirane banke JP Morgan i HSBC. Posao aranžera je da pomognu zemlji u organizovanju aukcije i odabiru tržišta, odnosno investitora koji su zainteresovani za naše hartije.

Zašto euro bond?

Svima je poznato da je Crna Gora u septembru prošle godine više nego uspješno debitovala na svjetskim tržištima kapitala emisijom euroobveznica u iznosu od 200 miliona eura.

U međuvremenu smo dobili status kandidata za članstvo u EU, što je dodatno privuklo investitore.

Osim toga, euro obveznice su najlikvidnije sredstvo zaduživanja, mnogo bolje od bilateralnih, sindikalnih kredita i drugih dužničkih instrumenata i za investitora predstavlja hartiju od vrijednosti koju može svakog dana naplatiti, prije roka dospijeća.

Dodatno, učešće na evropskom tržištu obveznica uvijek je odlična prilika da se investitori koji do sada nijesu ulagali u našu zemlju bolje upoznaju sa mogućnostima investiranja, dok se, s druge srane, otvara put našim finansijskim institucijama i privrednim subjektima za ulazak na ovo tržište.

Istovremeno, ovakav način zaduživanja pokazuje da investitori imaju povjerenje u javne finansije jedne zemlje, što je naročito značajno sa aspekta privlačenja novih investitora.

Kada dospijeva prva rata na naplatu? I kako će se novac vraćati?

Država plaću godišnju kamatu, a nakon pet godina vraća cjelokupan iznos. Kao i kod svih oblika zaduživanja, sredstva će biti planirana godišnjim budžetom.

Šta će se finansirati ovim novcem?

Novac od emisije euroobveznica će biti dijelom iskorišćen za servisiranje duga, a dijelom za finansiranje kapitalne potrošnje, u zavisnosti od konkretnih potreba.